U nedavnom je intervjuu pjevačica u usponu Marina Cvetković, poznata i pod umjetničkim imenom Mahrina, progovorila o svojoj vezi s renomiranom regionalnom glazbenom senzacijom Jelenom Karleušom.
Edita Aradinović je u više navrata žestoko napadala Jelenu Karleušu, pokazujući svoju duboku netrpeljivost prema glazbenoj zvijezdi. Vidjelo se to i kada je zbog pozitivnog druženja sa “skandal djevojkom” ispratila mladu pjevačicu Mahrinu.
Jelena nije svima lako razumljiva, ali uvijek će imati moju nepokolebljivu podršku. Što se tiče pojedinca koji je bio u mojoj pratnji, ja osobno ne vidim nikakve probleme s njima. Vjerujem da su svi problemi koje mogu imati osobne prirode, nevezani za mene.
Unatoč prvim ugodnim pozdravima i telefonskim pozivima, postalo je očito da stvari nisu onakve kakvima se čine. Unatoč tome, nastavit ću ljubazno pozdravljati ovu osobu, jer cijenim dobro ponašanje i kulturnu profinjenost. Mahrina izražava zahvalnost što je stekla vjerne sljedbenike uz regionalnu slavnu osobu, smatrajući to čašću.
Duboko sam počašćen što je uz sebe, jer sigurno prepoznaje nepokolebljivu podršku koju joj pružam. Ovako se uistinu osjećam kad nekoga volim. Bez sumnje, ona je sjajna zvijezda naših prostora, ona koja nas je upoznala sa svijetom. Zauvijek ću biti uz nju, ponosno izjavljuje glazbenik.
Mahrina je dalje primijetila da Jelenine mlađe kolege, uključujući Vojaža i druge, nemaju dobar odnos prema njoj, prije svega jer se, prema Mahrininim riječima, Jelenino zalaganje za iskrenost često kosi s averzijom ljudi da čuju istinu.
Jelenu ljudi često ne razumiju jer je sklona govoriti istinu, čak i kada je to nešto što drugi ne žele čuti. To pak dovodi do toga da je neki pojedinci ne vole. Međutim, važno je napomenuti da je njezina predanost poštenju nepokolebljiva. Nadalje, valja priznati da Jelena nikada ne gaji loše namjere; njezin pravi karakter kao istinski dobre osobe naširoko je prepoznat.
Bonus tekst
Jedna od najznačajnijih i najraširenijih biljaka na svijetu je krumpir, znanstveno poznat kao Solanum tuberosum. Porijeklom iz regije Anda u današnjem Peruu i Boliviji, krumpir je višegodišnja zeljasta biljka koja zauzima istaknuto mjesto u globalnoj prehrani.
Tijekom 16. stoljeća krumpir se probio do Europe i brzo se etablirao kao vitalna namirnica u prehrani. Budući da pripada istoj obitelji kao i rajčica i paprika, glavni jestivi dio krumpira su njegovi gomolji. Ovi gomolji, koji se nalaze ispod zemlje, djeluju kao vrijedan izvor potrebnih hranjivih tvari.
Uz značajan naglasak na B6, krumpir je bogat škrobom, kao i esencijalnim vitaminima poput C i B kompleksa, zajedno s kalijem, željezom i raznim mineralima. Važno je napomenuti da se u krumpiru nalazi znatan udio vlakana, prvenstveno u ljusci, koju neki ljudi žele ukloniti prije jela. Nadalje, postoji raznolik niz kultivara krumpira, od kojih svaka posjeduje različite karakteristike kao što su oblik, boja, tekstura i kulinarska svojstva.
Krumpir dolazi u raznim živim bojama, poput grimizne, crvene, žute i ljubičaste. Postoje brojni načini pripreme krumpira, uključujući kuhanje, pečenje, prženje, pire i uključivanje u razne svjetske kuhinje. Poznata jela od krumpira su pire krumpir, pečeni krumpir, čips, krumpir salata i još mnogo toga. Kada se konzumira kao dio uravnotežene prehrane, krumpir može dati vrijedan doprinos cjelokupnom zdravlju.
Kako bi se regulirala razina šećera u krvi, važno je da krumpir konzumira umjereno, s obzirom na visok sadržaj škroba. Krumpir posjeduje jedinstvenu sposobnost da uspijeva u različitim klimatskim uvjetima i relativno je jednostavan za uzgoj, iako najviše uspijeva u umjereno hladnim okruženjima.
Krumpir ima golemu poljoprivrednu važnost na globalnoj razini, djelujući kao ključna namirnica za različite populacije, posebno u Europi, Americi i odabranim područjima Azije. Sa svojom svestranošću kao resursa bogatog hranjivim tvarima i ekonomskim značajem, zajedno sa svojom prilagodljivošću mnoštvu kulinarskih metoda, krumpir je pokazao svoju izvanrednu korisnost u brojnim svojstvima.
