Pjevač Dejan Živić govorio je o aktuelnoj muzičkoj sceni i iznio mišljenje o nekim kolegama bez dlake na jeziku.
Istakao je da kvalitetnih pjesama ima sve manje, te da se u današnjoj muzici najčešće veliče kriminal i neistina.
– Današnje pjevačice prije su zvali striptizete ili go-go plesačice. Nismo sigurni, svatko ima pravo zaraditi onoliko koliko može u svojoj glavi, ali neka mu se u podsvijesti utuvi da će njegova djeca i unuci gledati i najvjerojatnije se sramiti — Dejan.
Živković je dao svoje mišljenje o kontroverznom reperu Despić Dragomiru Desingerici i njegovim nastupima.
E sad, Desingerica ima određenu sreću jer je današnja mladež takva kakva je pa mu to na dobro dođe. Inače, da je tako nešto izveo na bini devedesetih vjerojatno bi imao samo jedan nastup i karijera je tu završena.
Publika bi ga u tim godinama vjerojatno sutnula i oterala sa scene. Ali nismo više devedesete sad sve to normalno, naravno da ga klinci vole jer je njegov performans – istakla je Živić za “Grand”, pa dodala:
– Ako mogu biti iskren, nisam odmah pratio sve te ušljive događaje. Na društvenim mrežama sam našao dio snimka Rade Manojlović sa jednom gošćom gdje kaže kako Desingerica toj djevojci ne bi čupala po ustima da je normalna.
Pa, možda to danas prolazi kao sasvim u redu, ali za vrijeme njezinih roditelja sigurno nije prolazilo. Rada Manojlović opravdava Desingericu jer mu najvjerojatnije laže.
Bambus – čudo prirodnosti Jedna od najbrže rastućih biljaka na našem planetu je bambus; neke vrste dostignu 91 cm unutar jednog dana. Ova izvanredna stopa rasta naglašava ne samo njegovu važnost u botanici, već ga stavlja i kao vitalni resurs za održivost klasificiran kao trava, a ne kao drvo, posebna svojstva bambusa vrednuju ga u mnogim područjima života: građevinarstvo, proizvodnja tekstila i čišćenje okoliša.
Ekološki značaj bambusa je dubok. Prije svega, bambus je biljka koja hvata više ugljičnog dioksida u usporedbi s mnogim drugim vrstama i također ispušta visoke razine kisika. To je dovelo do toga da ga se često naziva “plućima svijeta”. Osim toga, bambus brzo raste i potrebna mu je mala količina resursa poput vode i pesticida. Stoga je to vrlo održiva opcija u odnosu na drvo dobiveno iz šuma.
Osim gore navedenih prednosti, bambus se bori protiv erozije tla putem svog razgranatog korijenskog sustava. Osiguranje tla i stabilizacija krajolika u regijama vrlo osjetljivim na klizišta i poplave čini ga idealnim. Jedna od najraširenijih upotreba bambusa je u građevinarstvu. Tisućama godina ovaj svestrani materijal korišten je diljem Azije kao građevinski resurs. Kuće, mostovi, skele, pa čak i moderni projekti mogu se graditi zbog njegove nevjerojatne snage i fleksibilnosti.
Neke zemlje još uvijek koriste bambus kao osnovni građevinski materijal zbog njegove izdržljivosti i otpornosti na potrese. U usporedbi s čelikom, nosivost je veća za bambus, što ga čini učinkovitim građevinskim rješenjem. Štoviše, korištenje bambusa pomaže u očuvanju šuma: smanjuje sječu drva. Danas se bambus sve više koristi u tekstilnoj industriji.
