Rada Manojlović ističe se kao jedna od najuspješnijih umjetnica koja je izašla iz natjecanja Zvezde Granda, no njezin put nije bio nimalo jednostavan.
Jako je vezana za rodni Četerež, gdje je provela djetinjstvo. Nakon završene srednje škole u Velikoj Plani, upisala je Ekonomski fakultet u Kragujevcu.
Prema njezinim riječima, najteže iskustvo s kojim se suočila bio je gubitak majke u devetnaestoj godini. Da tuga bude veća, majka joj je umrla u zagrljaju boreći se s teškom bolešću.
Najteže mi je u životu bilo kada mi je umrla mama; udahnula je posljednji put dok sam je držao u naručju.
“Tu sam bol zakopala duboko u sebe kako bih nastavila živjeti i funkcionirati. Iako se trudim ne razmišljati o tom gubitku, svaki dan mi se javljaju misli o mojoj Mirjani”, rekla je jednom prilikom Rada.
Ono što mnoge zanima njezino je pravo ime. Radmila je pravo ime Rade, a ovaj detalj znaju samo oni koji su uz nju od početka njene karijere.
Bonus tekst
U Srbiji uzgoj koza karakterizira nedostatak centralizacije, što pokazuje niz uspješnih metoda u ovoj poljoprivrednoj domeni. Najnovije statistike govore o sve većem broju mladih ljudi koji se odlučuju baviti uzgojem koza. Uzgoj koza se, kažu oni koji su se snašli u ovom kraju, pokazao unosnim za preradu mlijeka i proizvodnju mliječnih proizvoda.
Kako kaže Ivan Pitler, inače profesor tehnologije uzgoja ovaca i koza na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, uzgoj koza u našoj zemlji i dalje je decentraliziran, s tek nekoliko značajnih farmi u središnjoj Srbiji i Vojvodini. Iako je intenzitet proizvodnog uzgoja koza dosegao hvalevrijednu razinu, još uvijek nije dosegao široke razmjere.
Istraživanja pokazuju da su najproduktivnije farme, kako u Europi tako iu našoj zemlji, tipično obiteljske, često se sastoje od 50 do 80 pojedinaca, što jednoj četveročlanoj obitelji omogućuje obavljanje svih bitnih zadataka. Ograničeni opseg proizvodnje je upravo ono što koči izvoz kozjih proizvoda iz Srbije. Ipak, profesor Pitler nas uvjerava da smo po inovativnim tehnologijama uzgoja koza u rangu s razvijenijim zemljama.
Kao poljoprivredniku koji je aktivno uključen u polje, od ključne je važnosti priznati sposobnost Europske unije da ponudi znatnu potporu. Ipak, bitno je shvatiti što je financijski povoljno, koji se proizvodi mogu izvoziti i gdje bi se mogli pojaviti izazovi. U posljednje vrijeme bilježi se značajan porast broja mladih poljoprivrednika koji pokazuju veliko zanimanje za uzgoj koza.
Za ambiciozne stočare zakup zemljišta putem prava prvokupa često se smatra savršenim rješenjem koje im omogućuje objedinjavanje cjelokupne proizvodnje. Vjeruje se da je za približno 75 koza potrebno oko 9 bala djeteline, što je jednako otprilike 150 kilograma grana. Preporuča se da budući uzgajivači koza osiguraju dovoljno sredstava za najmanje tri godine.
Dušan Rakić, porijeklom iz Iđoša kod Kikinde, napravio je osebujnu odluku da se kao jedini član obitelji bavi poljoprivredom, a fokus mu je bio uzgoj koza. Nakon što je osnovao vlastitu farmu koza, trenutno posjeduje stado od 75 koza i namjerava se dalje širiti. Mladi poljoprivrednik Rakić započeo je svoj put pokretanjem svoje farme koza s malim početnim stadom od 30 koza.
Njegov naporan rad i predanost doista su dali rezultate, jer sada ponosno vodi uspješan posao s ukupno 75 koza, što je dvostruko više od početnog broja. Iako Rakić živi u ruralnom kraju, ističe se kao jedini član svoje obitelji koji sudjeluje u časnom bavljenju uzgojem životinja, motiviran ambicijom da vodi osobno poduzeće.
Rakić predlaže da se proizvodnost ovih životinja ne forsira. Što im više pružite, više će vam uzvratiti. Njihov dnevni raspored uključuje oko dva sata ujutro i dva sata navečer posvećena naseljavanju i mužnji. Međutim, tijekom dana moraju neprestano lutati kako bi zadovoljili svoje potrebe za vodom i drugim vitalnim potrebama.
Za ambiciozne stočare koji žele objediniti svoju cjelokupnu proizvodnju, zakup zemljišta putem prava prvokupa često se smatra održivim rješenjem. “To je bila moja strategija, budući da kupnja vlastitog zemljišta trenutačno nije financijski praktična, a trošak najma privatnog zemljišta još je veći, pa nemam drugih mogućnosti”, pojašnjava.
