Pomicanje Sata u 2025. Godini: Iako se Raspravlja, Nastavlja se Praksa
Pomicanje sata svake godine izaziva mnoge rasprave, a pitanje njegove nužnosti, svrhe i učinaka na naš svakodnevni život ponovno se pojavljuje u 2025. godini. Iako postoje brojni argumenti protiv ove prakse, koja uključuje pomicanje sata dva puta godišnje – jednom u proljeće i drugi put u jesen – praksa se i dalje nastavlja, barem u Europi, barem do 2026. godine.Svake godine, točno određeni datumi na kojima se sat pomiče, izazivaju mnoštvo reakcija, bilo zbog udobnosti, bilo zbog problema s prilagodbom fiziološkog ritma.
Kada će se pomaknuti satovi u 2025.?
U 2025. godini, prema postojećem rasporedu, satovi će se pomaknuti dva puta. Prvi put u proljeće, 30. ožujka 2025., kada će se satovi pomaknuti za jedan sat unaprijed u 2:00 ujutro, čime će se zapravo skratiti vrijeme spavanja. Ova promjena znači da će noći biti kraće, a dani duži, što je smjernica ljetnog računanja vremena.
Zadnja promjena u 2025. godini dogodit će se 26. listopada, kada će se satovi pomaknuti za jedan sat unatrag, i to točno u 3:00 ujutro. Ova promjena pruža građanima dodatni sat sna, ali ujedno znači i kraće dnevne sate, što može negativno utjecati na raspoloženje i energiju.
Zašto se pomiču satovi?
Razlog za pomicanje sata u proljeće i jesen leži u pokušaju optimiziranja iskorištavanja dnevne svjetlosti. Ideja je da se iskoristi duži dan tijekom ljetnih mjeseci, čime bi se smanjila potreba za umjetnim osvjetljenjem i, prema nekim procjenama, uštedio energiju. Međutim, moderna istraživanja sugeriraju da su ove uštede minimalne i gotovo zanemarive, a posljedice pomicanja sata, poput smanjenog kvaliteta spavanja, često nadmašuju koristi.
Unatoč tome, praksa pomicanja sata ostaje duboko ukorijenjena, osobito unutar Europske unije. Iako je Europska komisija 2018. godine predložila ukidanje ove prakse, zemlje članice nisu uspjele postići konsenzus o tome hoće li zadržati zimsko ili ljetno računanje vremena.
Koje zemlje još uvijek pomiču satove?
Iako više od 70 zemalja širom svijeta i dalje prakticira pomicanje sata, postoji i nekoliko zemalja koje su potpuno ukinule ovu praksu. Rusija, Turska i Bjelorusija odlučile su uvesti trajno ljetno računanje vremena, dok Island, zbog svog specifičnog geografskog položaja, ne mora prilagođavati satove.
Unutar Europske unije, većina zemalja članica i dalje prati praksu sezonskog pomicanja sata, uključujući Bosnu i Hercegovinu, koja nije izuzeta iz ovog pravila.
Utjecaj na zdravlje i biološki ritam
Jedan od najvažnijih razloga zbog kojih se mnogi protive pomicanju sata je njegov utjecaj na zdravlje. Promjena vremena narušava prirodni biološki ritam ljudi, poznat kao cirkadijalni ritam. To može rezultirati umorom, smanjenom koncentracijom, poremećajem sna, pa čak i povećanom vjerojatnošću za stres, srčane probleme ili depresiju.
Kako bi olakšali ovaj prijelaz, stručnjaci savjetuju nekoliko koraka. Prvo, preporučuje se postupno prilagođavanje rasporeda spavanja nekoliko dana prije same promjene.
Hoće li pomicanje sata prestati?
Iako su mnogi građani, ali i političari, izrazili želju da se prestane s pomicanjem sata, čini se da će ova praksa ipak još neko vrijeme ostati. Unatoč različitim inicijativama i prijedlozima da se ukine ljetno računanje vremena, kao i mogućnosti da se zadrži jedno stalno vrijeme, unutar Europske unije još uvijek nije postignut konsenzus. Tako će se satovi nastaviti pomaknuti 30. ožujka 2025. godine, a zatim ponovno 26. listopada.
