Njemačka mirovinska reforma: izazovi i rješenja za održivost sustava
U Njemačkoj, mirovinski sustav temelji se na konceptu uplaćivanja doprinosa kroz radni vijek, a pravo na pristup mirovini ostvaruje se nakon najmanje pet godina uplaćivanja tih doprinosa. Iako pet godina predstavljaju minimalni uvjet za odlazak u mirovinu, stvarni iznos koji umirovljenici primaju ovisi o duljini i visini njihovih doprinosa. Ovaj sustav, iako funkcionalan, suočava se s rastućim izazovima, ponajviše zbog starenja stanovništva i sve većeg broja umirovljenika koje mlađe generacije moraju uzdržavati.
U nastojanju da osigura održivost mirovinskog sustava, njemačka Vlada uvela je novu reformu pod nazivom “Mirovinski paket II”. Ovaj paket predviđa izmjene u mirovinskoj politici kako bi se smanjio pritisak na sustav, s naglaskom na prilagodbu na demografske promjene i osiguranje dostojanstvenog života za umirovljenike.
U Njemačkoj, prosječan radni vijek iznosi oko 45,2 godine. Osoba koja je cijeli radni vijek provela uplaćujući doprinose može očekivati mirovinu u iznosu od otprilike 1.500 eura mjesečno. Međutim, stvarna prosječna mirovina koja se isplaćuje umirovljenicima danas iznosi samo 1.007 eura, što je znatno niže od očekivanja. Ovaj broj pokazuje kako sustav ne može jamčiti adekvatan životni standard za umirovljenike, a brojni umirovljenici suočavaju se s financijskim izazovima.
Za one koji razmišljaju o prijevremenoj mirovini, postoji važan upozorenje – oni koji su uplaćivali doprinose samo pet godina, primat će znatno manju mirovinu. Prema proračunu, osoba s minimalnim stažom od pet godina može očekivati mirovinu od samo 196,60 eura mjesečno. Ova brojka temeljena je na sustavu mirovinskih bodova, gdje se bodovi određuju u odnosu na primanja zaposlenika u odnosu na prosječna primanja na nacionalnoj razini.
U 2024. godini, za prikupljanje jednog mirovinskog boda potrebno je ostvariti bruto godišnji prihod od 45.358 eura. Mirovinski bodovi predstavljaju ključnu komponentu u izračunu mirovine, dok faktori kao što su dodatne isplate ili odbici utječu na konačan iznos mirovine. Osim toga, mijenjajući se ekonomski uvjeti, kao što su inflacija ili rast bruto plaća, mijenja se i vrijednost mirovinskog boda. Tako će 2024. godine vrijednost jednog mirovinskog boda iznositi 39,32 eura.
Za onog tko je uplaćivao doprinose pet godina, izračun mirovine izgledat će ovako: 5 bodova pomnoženih s faktorom pristupa (1,0), pomnoženih s vrijednošću boda (39,32 eura), daje ukupno 196,60 eura mjesečno. Ovaj iznos jasno ilustrira koliko je važno osigurati dulji radni staž i veće doprinose za dostojanstveniju mirovinu.
Budućnost njemačkog mirovinskog sustava suočava se s izazovima zbog starenja stanovništva. Predviđa se da će do 2036. godine oko 16,5 milijuna osoba iz generacije “baby booma” doseći starosnu dob za umirovljenje, što će povećati pritisak na mirovinske fondove. Kako bi osigurala održivost sustava, njemačka Vlada planira daljnje reforme.
Zaključno, njemački mirovinski sustav pruža osnovne beneficije nakon pet godina zaposlenja, ali one često nisu dovoljne za osiguranje dostojanstvenog života umirovljenicima. Novi reformski prijedlozi, poput “Mirovinskog paketa II”, nastoje odgovoriti na ove izazove, ali će biti potrebno vrijeme da se sustav stabilizira i prilagodi demografskim promjenama.
