Znate li da konzumacija nekih vrsta voća može uzrokovati bolesti jetre? Neko voće se često konzumira i potencijalno može stvoriti rizik za zdravlje jetre kada je njihov unos visok. Iako ga nutricionisti i liječnici općenito preporučuju kao važan dio zdrave prehrane, treba uzeti u obzir da voće sadrži niz ugljikohidrata, uključujući glukozu i fruktozu.
Obično su ugljikohidrati sadržani u voću zdravi za naše tijelo; međutim, višak fruktoze može dovesti do bolesti masne jetre, osobito nealkoholne bolesti masne jetre.
Pritom se mast nakuplja u hepatocitima do te mjere da su mogući zdravstveni rizici. Usporedba sadržaja šećera— jabuke protiv marelica Zapravo, prema nutricionistici Ellie Krieger, jabuke imaju više fruktoze, dok marelice imaju više glukoze.
I jedni i drugi spadaju u prirodne šećere, ali fruktoza od njih najviše opterećuje jetru kada se konzumira u velikim količinama. Nadalje dodaje da bi kontrola količine i vremena mogla riješiti problem voća. Voće se savjetuje jesti u jutarnjim satima ili općenito tijekom dana jer je to razdoblje najveće metaboličke aktivnosti.
U tom razdoblju tijelo pokazuje bolju učinkovitost probave hrane i brzi katabolizam šećera; tada bi se smanjila vjerojatnost bilo kakvih potencijalnih štetnih učinaka povezanih s fruktozom. Kako tijelo metabolizira fruktozu i glukozu. Voće se mora razgraditi u tijelu, čime se pokreće ciklus u koji su uključeni elementi šećera poput fruktoze i glukoze. Glukoza se brzo integrira u krv i daje energiju mišićima.
Štoviše, kao rezultat toga, inzulin je središnji igrač u regulaciji razine glukoze u krvi; dakle, glukoza se ili koristi kao izvor energije ili se skladišti kao mast. S druge strane, najveći dio metabolizma fruktoze odvija se u jetri. Sva dodatna fruktoza pretvorit će se u mast ako su, na primjer, zalihe glikogena u jetri već dovoljne. U tom procesu jetra postupno počinje sintetizirati sve više i više masti, stvarajući predispoziciju za stanje poznato kao masna jetra.
To postaje još više zabrinjavajuće zbog potencijala izazivanja hepatotoksičnosti, oštećenja stanica i s vremenom ciroze. Strategije za ublažavanje štetnih učinaka konzumacije voća. Iako voće ima potencijal biti uključeno u razvoj masne jetre, postoje dostupne strategije za ublažavanje tog rizika. Za početak treba savjetovati umjerenu konzumaciju voća.
Krieger, nutricionist, kaže da bi kad bi se voće jelo s drugom skupinom namirnica – recimo s proteinima – apsorpcija fruktoze bila sporija, a samim time bi i proces upravljanja šećerom u tijelu bio učinkovitiji. Na primjer, kaže ona, voće se može jesti s jogurtom i orašastim plodovima ili bilo kojim drugim izvorom proteina. To bi moglo smanjiti opseg prekomjernog rada jetre i moguću bolest koja može proizaći iz toga.
Štoviše, ne treba uzimati velike količine voća kasno navečer jer je u to vrijeme metabolizam sklon usporavanju; dakle, otežava tijelu preradu šećera. Uravnotežena prehrana uključuje voće koje je vrlo važno u prehrani našeg zdravlja.
Naravno, voće ima veliku ulogu u promicanju zdravlja. Imaju puno vitamina, minerala i antioksidansa koji naoružavaju tijelo u borbi protiv bolesti i podižu opće stanje.
Međutim, konzumacija čak i prekomjernih količina voća, posebno onog bogatog fruktozom, također može izazvati neke štetne učinke na zdravlje jetre. Za ublažavanje ovih rizika vrlo je važan informiran odabir voća i njegove količine. Ostalo bobičasto voće poput jagoda, borovnica i agruma ima manje fruktoze i može biti bolje za ljude koji su zabrinuti za zdravlje svoje jetre.
