Ćerka Jelene Karleuše i Duška Tošića Nika je, dakle, u prethodnom periodu postala veoma popularna na mreži “TikTok”, na kojoj često s javnošću deli trenutke iz svog života, pa je sada otkrila i kako joj teku prvi školski dani. proći će.
Naime, Nika je mami otkrila kako je bilo teško sklapati prijateljstva u novoj školi.
Počela je srednja škola. Sada ću vam reći kako je do sada izgledala srednja škola. Ovdje, kao razred, uopće mi se nije svidjelo. Želim se s nekim sprijateljiti i ovdje, na primjer, dodam “gdje si prije išao u školu?”, a oni mi kažu “Nije važno gdje”.”neugodna tišina.
Imam još nešto za dodati ako ona već nema prijatelja, hajdemo se sprijateljiti”. Ljudi ovdje nisu društveni – započela je Nika, pa nastavila:
A kako ću naći prijatelja? Dakle, svaka osoba mi je to učinila. Želim se družiti s nekim, ali neću sklapati prijateljstva. Mislim, imam prijatelje iz osnovne škole, sada smo u istom razredu, ali to se ne računa jer su prijatelji iz osnovne škole.
Kako ću se sprijateljiti u srednjoj ako će sve biti ovako. Vrlo neugodno, za sada. Znam, znam, škola je tek počela, ali samo sam htjela reći kako mi je za sada. Kao razred, odjel, loše, jako loše.
Ne mrzim, ali sve je neugodno
Nika je rekla kako se nada da će se stvari promijeniti.
– Ovo je samo za sada, ima još vremena, ne mrzim nikoga, ne mrzim školu. Ovo je samo za sada, nadam se, ali svi su neugodni, mogu to reći. Ako vidim da osoba nije zainteresirana, zašto bih nastavila razgovor – zaključila je.
A Jelenina kći je, inače, za prvi dan škole odabrala opuštenu, ali otmjenu kombinaciju. Odjenula je ljetne hlače uz majicu kratkih rukava i uvojke u kosi. Imala je i malu torbicu koja je plijenila pažnju i sada je postala veliki hit u svijetu.
Jeste li čuli da drveće može komunicirati jedno s drugim putem podzemne mreže, poznate i kao “Wood Wide Web”? Iznenađujući fenomen posljedica je prisutnosti uzajamne povezanosti između korijena i mikoriznih gljiva, koje tvore gustu mrežnu strukturu ispod zemlje. To omogućuje stablima da dijele hranjive tvari, šalju alarmne signale o mogućim prijetnjama kao što su napadi insekata, te također brinu o mladima u procesu njihovog rasta.
Utvrđeno je da kada je jedno stablo napadnuto, ono može emitirati kemijske signale kroz svoje korijenje i mrežu gljivica, upozoravajući tako stabla u blizini. Dakle, drveće je sposobno unaprijed “pripremiti” svoje obrambene mehanizme, uključujući povećanje proizvodnje određenih tvari koje djeluju kao repelenti za insekte. Osim što jednostavno pruža zaštitu, ova podzemna mreža omogućuje razmjenu hranjivih tvari.
Na primjer, veća stabla koja su na suncu mogu proslijediti šećer i druge hranjive tvari onim stablima u sjeni putem veze korijen/gljivica. Ovo je posebno korisno za mlado stablo koje pokušava živjeti u mračnim, prepunim šumama. Ova mreža gljiva/stabala je “Wood Wide Web” (uzletište na World Wide Webu) koja omogućuje protok informacija i resursa među organizmima koji žive u šumi.
U biti, mikorizne gljive podupiru drveće, a zauzvrat dobivaju šećere proizvedene tijekom fotosinteze. Kao takva, nevjerojatna simbioza između gljiva i drveća odražava koliko su šumski ekosustavi zapravo složeni i isprepleteni. Ovaj podzemni “internet”, koji ukazuje na gubitak samo jednog stabla, otvara nove mogućnosti za očuvanje šuma: može doći do negativnog utjecaja na cijeli ekosustav.
