Jelena Karleuša: Balkanska diva između svjetla reflektora i osobnih uvjerenja
Jelena Karleuša, dugogodišnja figura regionalne muzičke scene, poznata po svom osebujnom modnom izrazu i beskompromisnoj ličnosti, ponovno je u središtu medijske pažnje. Nakon duže diskografske pauze, pjevačica koju mnogi nazivaju “balkanskom divom” razveselila je fanove izdanjem čak dva nova albuma, potvrdivši tako svoj povratak na scenu – i to u stilu koji je uvijek bio prepoznatljiv samo njoj.
- S više od dva milijuna pratitelja na Instagramu, Karleuša nije samo glazbenica – ona je brend. U eri digitalne dominacije, njezina online prisutnost snažnija je nego ikad. Njemački časopis Fokus nazvao ju je “Balkanskom Madonom”, dok ju je ugledni V Magazine smjestio rame uz rame s Lady Gagom.
U nedavnoj epizodi emisije Zajednički izlet sa Milovanom, Jelena je iznijela stav koji je iznenadio mnoge – nikada nije nastupala na svadbama, rođendanima ni u kafanama, što je u regiji gotovo pravilo za pjevače s njenim stažom. “Čin primanja novca mi stvara osjećaj nelagode, pa čak i poniženja,” izjavila je. “U svom životu nikada nisam izravno prihvatila novac – ni tantijeme. Gledati pjevače koji, u potrazi za slavom, pjevaju na vjenčanjima i zatim im dva dana kasnije guraju novac u ruke – to je za mene duboko ponižavajuće.”
Njena izjava izazvala je val komentara na društvenim mrežama i u javnosti – od podrške za njen stav do optužbi za elitizam. Ipak, Karleuša stoji pri svom uvjerenju da umjetnici, a osobito žene, trebaju čuvati svoje dostojanstvo i profesionalni integritet, ne dopuštajući da njihova umjetnost postane “puki alat za tuđe proslave”.
Karleuša je rođena 17. kolovoza 1978. godine u Beogradu, tadašnjoj SFR Jugoslaviji, gdje je i odrasla, u naselju Fontana na Novom Beogradu. Njena majka Divna Karleuša bila je poznata voditeljica Radio Beograda, dok je otac Dragan Karleuša imao značajnu karijeru u MUP-u Srbije, gdje je, među ostalim, sudjelovao u velikim istragama poput one nakon masakra na Kosovu 1999. godine i u poznatoj akciji Sablja 2003. godine.
Već sa šesnaest godina pokazivala je izuzetnu ambiciju da postane pjevačica, no put do prve ploče bio je sve samo ne jednostavan. Obiteljske financije, pogođene inflacijom i ekonomskom krizom devedesetih, nisu joj dopuštale da lako uđe u glazbenu industriju. Ipak, uz pomoć tada već afirmirane pjevačice Dragane Mirković, Jelena 1995. izdaje svoj prvi album Ogledalce, koji postiže izniman uspjeh – prodano je više od 100.000 primjeraka u Jugoslaviji.
Uslijedilo je niz turbo-folk albuma, no Karleuša je s vremenom jasno zacrtala svoj put – odmak od tradicionalnog folka prema čistom popu, s jasnom vizualnom estetikom koja je više podsjećala na svjetske pop dive nego na standarde domaće estrade. Svaki njen novi album bio je praćen jakim vizualnim identitetom, provokativnim spotovima i porukama koje su često izazivale kontroverze.
Jedan od važnijih trenutaka u njenoj karijeri bio je nastup na festivalu Beovizija 2004. godine, gdje je pjesmom Moli me pokušala izboriti mjesto za Srbiju i Crnu Goru na Eurosongu. Iako se nije kvalificirala, Karleuša nije posustala. Sljedeće godine potpisuje za Citi Records i izdaje album Magija, kojim potvrđuje da njen put vodi izvan granica konvencionalne domaće glazbe.
Tijekom godina, Jelena Karleuša se profilirala i kao glasna zagovornica ženskih prava, LGBT+ zajednice, kao i borac protiv nasilja i govora mržnje. Iako njeni stavovi često izazivaju podijeljene reakcije, nesporno je da predstavlja jednu od rijetkih figura na javnoj sceni koja se ne boji reći ono što misli – bez obzira na posljedice.
Danas, više od dvadeset i pet godina nakon svog debija, Karleuša je i dalje relevantna, i dalje izaziva pažnju, i dalje provocira. I premda se možda neće pojaviti na vašem vjenčanju, njezin utjecaj u glazbi, modi i javnom diskursu daleko nadmašuje očekivanja od “obične” pjevačice. U tom smislu, Jelena Karleuša nije samo glazbena zvijezda – ona je kulturni fenomen.
