Značajan broj pojedinaca s Balkana migrira u zemlje kao što su Njemačka, Švedska, Irska, Austrija i razne druge u potrazi za boljim prilikama. Unatoč tekućim krizama u ovim zemljama, za neke je preseljenje u stranu zemlju i dalje bolji izbor u usporedbi s ostankom na Balkanu. Danas ćemo otkriti kako izgleda život u njemačkoj dijaspori.
U posljednje vrijeme rasprave o mogućnosti preseljenja u Njemačku ili neku drugu razvijenu europsku naciju dobile su značajan zamah. Zagovornici takvog poteza često zanemaruju alternativne čimbenike, dok oni koji su protiv te ideje tvrde da se ništa ne može usporediti s nečijom domovinom.
Mlada Milica iz Beograda, koja je prošle godine potražila svjetliju budućnost u Njemačkoj, slikovito je ispričala svoja iskustva “s one strane”. Zadovoljna je svojim položajem u bolnici u blizini Dusseldorfa, zarađuje 2000 eura. Milica također uživa u dobroj količini slobodnog vremena, ponekad se čak osjeća kao da ga ima više nego dovoljno.
Nedavno je uzela tjedan dana pauze od svojih obaveza. Njezin radni tjedan ukupno traje 40 sati, što je u skladu s njezinim prethodnim iskustvom u Beogradu. Milica cijeni izvanredno radno okruženje i smatra da je njezina plaća primjerena. Nadalje, zahvalna je što su svi dodatni aspekti, poput noćnih smjena, praznika i bolovanja, u potpunosti nadoknađeni. Zaposlenici primaju 80 posto svoje plaće za bolovanje dulje od četiri tjedna.
Osim toga, pojedinci koji se suočavaju s ozbiljnim zdravstvenim problemima mogu pristupiti financijskoj pomoći za lijekove i njegu. Troškovi života u Srbiji su skoro jednaki onima u Srbiji. Prema njezinim riječima, trudnice imaju pravo na punu plaću tijekom cijelog porodiljnog dopusta, a nakon rođenja svakog djeteta dobivaju tri godine dopusta.
Što se tiče svakodnevnih troškova, cijene u trgovinama gotovo su iste kao u Srbiji. Dok neki artikli mogu biti nešto skuplji, a drugi cjenovno pristupačniji, u cjelini gledano, oni imaju tendenciju izjednačavanja. Unatoč tome, dodatni troškovi obično variraju i općenito su veći, pod utjecajem pojedine regije. Na troškove života izravno utječe koliko ste blizu većim urbanim središtima.
Ilustracije radi, stan od 50 kvadrata plaćam 490 eura i pokrivam sve troškove osim struje. Račun za struju iznosi 50 eura svaki mjesec. Ako moji godišnji troškovi budu manji od predviđenih, dobivam naknadu za iznos viška na koji sam se prvobitno obvezao.
Nasuprot tome, ako moji troškovi premašuju predviđene troškove, moram nadoknaditi razliku. Samo oni koji su se suočili s oba izbora mogu istinski riješiti dilemu ostati ili otići. Jasno je da svaki izbor dolazi sa svojim jedinstvenim prednostima i nedostacima. Prihvaćanje “njemačkog eura” ima potencijal za poboljšanje kvalitete života; međutim, nedostatak poznatog doma, zajednice, grada i voljenih osoba može rezultirati osjećajem praznine i tuge.
To pokazuje analiza koju je proveo Njemački ekonomski institut, koristeći podatke Europske komisije. Godine 2023. doprinos Njemačke proračunu EU-a premašio je njezine primitke za približno 17,4 milijarde eura, što je pozicionira kao vodećeg neto uplatitelja među zemljama.
Manjak je porastao na 19,7 milijardi eura, nakon još većeg manjka zabilježenog prethodne godine.
Francuska je na drugom mjestu s rashodima koji su premašili povlačenja iz proračuna za gotovo devet milijardi eura. Italija je na trećem mjestu s oko 4,5 milijardi eura neto plaćanja. To jasno pokazuje da Njemačka ostaje predvodnik u Europskoj uniji, status koji se tek treba promijeniti.
