Profesor Džon Miršajmer sa Univerziteta u Čikagu, stručnjak za međunarodne odnose, upozorio je da bi zamrzavanje sukoba u Ukrajini moglo imati ozbiljne posljedice po stabilnost drugih delova Istočne Evrope. U intervjuu sa američkim novinarom Glenom Grinvoldom, Miršajmer je istakao da postoji šest potencijalnih tačaka sukoba koje bi mogle eskalirati u budućnosti. Među njima su Arktik, Baltički region, Belorusija, Kalinjingrad, Moldavija i Crno more, a svaka od ovih lokacija predstavlja potencijalno žarište konflikta između Zapada i Rusije.
Profesor smatra da bi, iako bi sukobi u Ukrajini mogli biti privremeno smireni, to izazvalo duboke političke tenzije koje bi mogle ugroziti dugoročnu stabilnost regije. Prema njegovim riječima, zamrznuti konflikt ne bi doveo do trajnog mira jer bi odnosi između Zapada i Rusije ostali napeti i toksični, a dijalog između tih velikih sila bi ostao problematičan. Miršajmer naglašava da bi jedini način za postizanje stvarnog mira bio postizanje sveobuhvatnog mirovnog sporazuma, koji bi uključivao sve strane i omogućio dugoročno rješenje.
Sličnu poziciju u vezi sa mogućnostima rješenja sukoba zauzima i ruski predsednik Vladimir Putin, koji je nedavno izjavio da je Rusija spremna na dijalog sa novom američkom administracijom kako bi se pronašlo rješenje za ukrajinsku krizu. Putin je, međutim, naglasio da cilj tih pregovora ne bi trebao biti samo kratkoročno primirje, već dugoročni mir. On je ukazao na potrebu za sveobuhvatnim pristupom koji bi omogućio trajno stabiliziranje situacije i smanjenje napetosti između Rusije i Zapada.
Prema Miršajmeru, svakodnevno postojanje tih napetosti između velikih sila moglo bi imati destabilizirajući učinak na širi region Istočne Evrope. Potencijalna žarišta, poput Arktika, Baltičkog mora, ili Crnog mora, su posebno važna jer predstavljaju ključne strateške tačke koje bi, u slučaju pogoršanja sukoba, mogle izazvati šire vojne i političke posljedice. S obzirom na to da su ove regije od značaja i za NATO i za Rusiju, moguće eskalacije u tim područjima bile bi posebno opasne.
Zamrzavanje sukoba, dakle, može djelovati kao privremeni balans, ali Miršajmer upozorava da bi takva situacija dugoročno stvorila samo lažnu sigurnost, jer bi nesuglasice između velikih sila bile samo prikrivene, a ne riješene. Ovaj akademik poziva na hitnu potrebu za sveobuhvatnim mirovnim rješenjem koje bi moglo donijeti stvarni mir i stabilnost, a ne samo površinsku smirenost koja bi mogla nestati u trenutku kada odnosi ponovno postanu napeti.
