Osiguravši brončanu medalju na Olimpijskim igrama u Parizu, košarkaška reprezentacija Srbije bila je primamljivo blizu plasmana u finale. Tijekom cijele polufinalne utakmice vješto su držali pod kontrolom moćni American Dream Team, zadržavši prednost od 17 koševa. Čak i ulaskom u posljednju četvrtinu s ugodnih “plus 13”, pobjeda im je iskliznula kroz prste. Nakon toga, suci su snosili najveću krivnju za njihov nesretni poraz.
Ipak, brončana im je medalja podigla raspoloženje te su se vatreno veselili. Njihovi glasovi nisu bili pošteđeni, a čak su se prepustili i slavljeničkim napitcima.
U brojnim se pričama navodi odluka srpskih košarkaša da pretjerano uživaju u alkoholu kako bi proslavili pobjedu nad Njemačkom i brončanu medalju na Olimpijskim igrama.
Pažnja se zatim okrenula Nikoli Jokiću, a kružila je snimka na kojoj se vidi kako djelomično goli Srbin zagrli pjevačicu u jednom pariškom baru i strastveno na sav glas pjeva popularnu pjesmu Bobana Zdravkovića “Prokleta da je Amerika i zlato što sja”… je li pjesma nositi konkretnu poruku?
Ničim izazvan, fokus njihovog “slavlja” bio je usmjeren prema Hrvatima. Na raznim društvenim mrežama osvanula je snimka na kojoj se vidi kako vidno pijani reprezentativci pjevaju pjesmu Baje Malog Knindže (pravog imena Mirko Pajčin) “Kad sam bio dijete”.
Nadimak srpskog umjetnika dobio je od Knindža, paravojne formacije poznate kao Republika Srpska Krajina. Osim toga, stekao je priznanje za svoju čvrstu odanost Srpskoj radikalnoj stranci, a opće je poznato da ima cijenjenu poziciju omiljenog pjevača Vojislava Šešelja.
O svemu tome pišu Sportske novosti.
Bonus tekst
“Zlatna pravila” u prirodi i arhitekturi, također poznata kao “zlatni omjer” ili “božanski omjer”, dosljedno su korištena u dizajnu i umjetnosti kroz ljudsku povijest. Ovaj matematički odnos, koji je vidljiv u brojnim prirodnim pojavama i ljudskim kreacijama, izdržao je test vremena.
Približno 1,618, zlatni rez je iracionalan broj koji predstavlja određeni omjer. Ovaj omjer znači da se veći dio odnosi na manji dio na isti način na koji se cjelina odnosi na veći dio. Kao rezultat, dva segmenta pokazuju vizualno ugodnu i skladnu ravnotežu. Glavni primjer ovoga može se vidjeti u zlatnom pravokutniku, gdje su dulje stranice točno 1,618 puta veće od duljine kraćih stranica.
Zlatni rez često se koristi u području umjetnosti i arhitekture zbog svoje sposobnosti stvaranja estetski ugodnih aranžmana. Prisutnost ovog omjera može se uočiti u prirodnom svijetu, od zamršenih uzoraka cvijeća do rasporeda lišća na stabljici, kao iu spiralnim formacijama koje se nalaze u školjkama i galaksijama.
Značajni primjeri zlatnog reza mogu se pronaći iu području umjetnosti, poput poznatog prikaza Vitruvijevog čovjeka Leonarda da Vincija, koji se pridržava ovog omjera. Nadalje, arhitektonska čuda poput Partenona u Ateni namjerno su projektirana imajući na umu zlatni rez.
Jednako je fascinantno primijetiti da su studije otkrile prirodnu sklonost među pojedincima da zlatni rez vide kao estetski ugodan. To objašnjava zašto se zlatni rez često koristi u različitim dizajnerskim aplikacijama, kao što su web stranice i reklamne kampanje, kako bi se stvorila vizualno privlačna i skladna komunikacija pridržavajući se ovog matematičkog koncepta.
Sljedeći put kada se divite umjetničkom djelu ili izvanrednoj arhitekturi, odvojite trenutak da prepoznate da ispod površinskog glamura našeg okruženja leži bitna matematička formula.
