Pjevač Nikola Rokvić svojedobno je iznio svoje najdublje osjećaje i otkrio zamršenost svog odnosa s Bojanom Barović.
Nikola je napomenuo kako su on i Bojana prošli kroz izazovno razdoblje tijekom kojeg su čak razmišljali o mogućnosti razvoda.
Pet godina smo boravili iu Srbiji iu Americi. Moj se posao ovdje muči, dok njezin ondje posustaje, što dovodi do sukoba u našem odnosu. Jedno vrijeme smo čak razgovarali o razlazu. Za mene je to bilo izazovno iskustvo i suočili smo se s brojnim poteškoćama. Tada mi se opet vratio onaj osjećaj ljepote, rekao je Nikola, koji je nastavio:
– Na kraju sam shvatio da je to blagoslov. Unutarnji me glas tjerao da nastavim čitati “Novi zavjet”. Osvrnuo sam se na Evanđelje po Luki, koje govori o rođenju svetog Ivana Krstitelja u Beogradu. Otkrio sam je na Centralnom groblju, gdje sam našao i Rizu Svete Petke.
Nikola je iskreno podijelio dosad neobjavljene informacije, rekavši: “Išao sam u crkvu da pjevam s drugima dva petka. Pred svetištima Svete Petke i Svetog Ivana molio sam se da Bog spoji Bojanu i mene, nadajući se da će eliminirati razdaljinu između nas.”
Nisam siguran zašto sam rekao: “Bože, volio bih da je Bojana trudna, da se okupimo na jednom mjestu i da se više nikada ne razdvajamo.” U jednom trenutku sam rekao da Bog postoji samo ako je Bojana trudna. Onda stiže ona iz Amerike i iznenadi me poklonom.
– Dok sam ga primala, u ruku mi je ispod poklona stavila test za trudnoću. Ostao sam bez riječi, potpuno zatečen! Time se potvrđuje postojanje Boga, a ujedno mi se ispunila duboka želja, kako je Nikola otvoreno rekao u jednoj emisiji.
Bonus tekst
U svijetu prirode malo bića izaziva toliko čuđenja i poštovanja kao pčele. Iako ove sićušne, ali bitne insekte obično povezujemo s proizvodnjom meda, njihov značaj daleko nadilazi ovo osnovno razumijevanje.
Pčele su temeljni arhitekti naših ekosustava, značajno pridonose oprašivanju brojnih biljaka koje su vitalne za našu prehranu. Kako bismo u potpunosti shvatili značaj pčela, bitno je istražiti njihovo složeno i fascinantno područje. Ovi zadivljujući kukci postoje unutar pomno organizirane zajednice koja radi besprijekorno, poput dobro podmazanog stroja.
U pčelinjoj zajednici, poznatoj kao kolonija, postoji jasna hijerarhija koja uključuje podjelu rada koja je ključna za dobrobit i prosperitet svih njenih stanovnika. Svaka pčela u koloniji igra određenu ulogu tijekom svog života. Na vrhu ove hijerarhije nalazi se kraljica, jedina plodna ženka u koloniji.
Glavna uloga matice je polaganje jaja, sposobna proizvesti do 2000 jaja dnevno tijekom razdoblja najveće aktivnosti. Nadalje, ona ispušta određene feromone koji služe kao signali za održavanje reda unutar kolonije, sprječavajući druge ženke da postanu plodne. Ovi feromoni su neophodni za osiguranje stabilnosti i harmonije među članovima kolonije.
Pčelinju populaciju pretežno čine pčele radilice, koje su sterilne ženke koje obavljaju većinu zadataka unutar i izvan košnice. Kako te pčele stare, njihove odgovornosti se razvijaju, počevši od čišćenja saća, nakon čega slijedi hranjenje ličinki i na kraju se prebacuju na sakupljanje nektara i peluda. Ovi predani radnici kreću se od cvijeta do cvijeta u potrazi za vitalnim resursima za svoju koloniju. Dok skupljaju nektar i pelud, nenamjerno oprašuju biljke, pomažući u njihovim reproduktivnim procesima.
Ovaj bitan proces oprašivanja ključan je za održavanje bioraznolikosti i osiguravanje izvora hrane za brojne vrste, uključujući ljude. Muške pčele, poznate kao trutovi, imaju jednostavnu, ali važnu ulogu: odgovorne su za oplodnju matice. Trutovi ne sudjeluju u aktivnostima kolonije, a životni vijek im je ograničen na toplije mjesece koji su predviđeni za parenje.
Nakon što obave svoje obveze, radilice se često izbacuju iz košnice kako bi se smanjila potrošnja resursa tijekom zimskih mjeseci. Zanimljiva je osobina izvanredne metode kojom pčele međusobno prenose informacije. Oni koriste oblik komunikacije koji se naziva “plesni jezik” kako bi podijelili pojedinosti o udaljenosti i smjeru cvijeća koje obiluje nektarom.
Nakon što pronađe obilan izvor hrane, pčela izviđač vraća se u košnicu i izvodi prepoznatljiv ples osmice. Kroz varijacije u brzini i kutu ovog plesa, pčela učinkovito prenosi svojim radnicama točnu lokaciju izvora hrane. Ova izvanredna komunikacijska tehnika vrlo je učinkovita i omogućuje pčelama da poboljšaju svoje napore u prikupljanju resursa. Poznate po svojoj sposobnosti da proizvode med, pčele stvaraju tvar koja nije samo slatka, već i nevjerojatno hranjiva i korisna za liječenje.
Tisućama godina med je bio i izvor hrane i lijek. Intrigantno, med se može pohvaliti neograničenim rokom trajanja; čak i nakon tisućljeća, uzorci pronađeni u egipatskim grobnicama još uvijek su prikladni za konzumaciju. Dok pčele igraju ključnu ulogu u našem ekosustavu, trenutno su suočene s raznim opasnostima, uključujući uništavanje staništa, primjenu pesticida i bolesti.
Alarmantno smanjenje pčelinjih kolonija diljem svijeta izravna je posljedica ovih izazova, što predstavlja ozbiljnu prijetnju globalnoj poljoprivredi i bioraznolikosti. Stoga je bitno usvojiti mjere za zaštitu pčela, poput uzgoja medonosnog bilja i izbjegavanja pesticida koji štete ovim ključnim oprašivačima.
Pčele imaju ulogu koja nadilazi puku proizvodnju meda; oni su ključni elementi unutar prirodnih ekosustava. Njihova važna zadaća oprašivanja biljaka čini ih nezamjenjivima u prehrambenom lancu, a složenost njihovih društvenih struktura fascinira ljude stoljećima
