Prema riječima Dragana Aleksandrića, vrsnog skladatelja i aranžera tradicijskih pjesama i kola koje se pjevaju i sviraju do ranih jutarnjih sati, najnovija senzacija u regiji je zanosna pjesma Zlatnik.
U intervjuu za podkast Sanje Ćulibrk “Pričaonica”, Aleksandrić je samouvjereno izjavio da je nedavni hit “Zlatnik” izvela Tanja Savić, a komponirao Marjanović, koji je u Borči tragično izgubio suprugu Jelenu. Aleksandrić je s velikim ponosom naglasio da Marjanovićev izniman talent blista u ovoj izuzetnoj skladbi.
Osim svog repertoara pjesama, Tanja Savić je otkrila da ju je upravo pjesma Zlatnik vinula na pozornicu.
Bez sumnje, “Zlatnik” je uspio pokrenuti revoluciju. Ova je pjesma nadmašila vrijeme i postala trajni klasik, kako je samouvjereno izjavila novinarima.
Mnogima ne znajući, tragično ozlijeđena pjevačica zapravo je autor ove pjesme, kako prenose mediji, čiji je aranžman vješto napravio Zoran Marjanović.
Jedna od najuspješnijih pjesama u repertoaru Tanje Savić je “Zlatnik” koju je u originalu izvela njena kolegica Lepa Bena. Saša Popović je još 2008. godine otkrio da je Brenu prvobitno upoznao s pjesmom “Zlatnik”.
Popović je jednom prilikom otkrio da je Lepoj Breni poklonio pjesmu “Zlatnik”, sugerirajući da joj savršeno pristaje. Nakon što je preslušala pjesmu, Brena je izrazila oduševljenje, ali je predložila da je ipak pokloni Tanji Savić.
Godine 2006. Tanja Savić sudjelovala je na Grand Festivalu i sa svojom snimljenom pjesmom osigurala drugo mjesto za natjecanje.
Bonus tekst
Bez sumnje, jedno od najzadivljujućih botaničkih čuda pronađenih na našem planetu je Rafflesia arnoldii, kolokvijalno poznata kao “cvijet mrtvaca”. Ova izvanredna biljka uspijeva u živahnim tropskim prašumama jugoistočne Azije, posebno na očaravajućim otocima Borneo i Sumatra, gdje njezina privlačnost uistinu blista.
Svojom nevjerojatnom veličinom, promjerom koji prelazi jedan metar i težinom od impresivnih 11 kilograma, cvijet Rafflesia arnoldii doista je prizor za vidjeti. Nosi cijenjenu titulu najvećeg pojedinačnog cvijeta za koji se zna da postoji na Zemlji.
Međutim, jedinstvenost ove izvanredne biljke nadilazi njezine kolosalne dimenzije. Rafflesia arnoldii je fascinantan parazit kojemu nedostaju konvencionalna obilježja stabljike, lišća i korijena, što ga čini pravim čudom strategije preživljavanja.
Rafflesia arnoldii, jedinstvena biljna vrsta, ne oslanja se na vlastito korijenje za prehranu. Umjesto toga, stvara simbiotski odnos s vinovom lozom Tetrastigma, koristeći haustoriju za izvlačenje vitalnih hranjivih tvari i vode. Jedna prepoznatljiva karakteristika ove biljke je njen izrazito loš miris, koji podsjeća na trulo meso. Ovaj odvratni miris igra ključnu ulogu u razmnožavanju biljke jer privlači insekte, osobito muhe, koje obično privlači meso koje se raspada i često na njega polažu jaja.
Nenamjernim prijenosom peluda s jednog cvijeta na drugi, ove mušice igraju ključnu ulogu u olakšavanju temeljnog procesa oprašivanja. Rijedak i ugrožen status vrste Rafflesia arnoldii može se pripisati njenom nedostatku i specifičnim uvjetima potrebnim za njen rast i razvoj.
Opstanak Rafflesia arnoldii je pod značajnom prijetnjom zbog smanjenja staništa uzrokovanog krčenjem šuma i ljudskom aktivnošću. Međutim, ova zadivljujuća biljka i dalje očarava ljubitelje prirode i botanike, privlačeći ih sa svih strana svijeta svojom neodoljivom privlačnošću.
