Opaka bolest je pobedila, a danas, 4. septembra, posle teške bolesti preminuo je 72-godišnji frontmen grupe “Riblja čorba” Bora Đorđević.
Slavni roker posljednje je dane proveo u Kliničko-bolničkom centru Ljubljana.
U bolnicu je primljen 20. kolovoza ove godine, gdje je ležao 15 dana intubiran, a danas je nažalost izgubio tu borbu za život.
Od Bore se danas opraštaju kolege, glumci i mnogi ljudi iz svjetske kulture. A posljednju mu je poruku poslala naša najbolja pjevačica – “eurovizijska” pobjednica – Marija Šerifović.
S poštovanjem Marija ga je oslovila, veliko poštovanje, i ustrajala s njim.
“Boro, počivaj u miru. Vrijedilo je!” napisala je Šerifović, uz emoji bijele ptice.
Pčele su svjesne da zapravo pomažu oprašivanju mnogih biljnih vrsta leteći s cvijeta na cvijet. Pčele mogu pronaći svoje košnice s udaljenosti od nekoliko kilometara koristeći sunce kao referentnu točku.
Ova sposobnost proizlazi iz prisjećanja vizualnih orijentira u okolini i modificiranja putanje leta kao odgovor na promjene intenziteta svjetla. Pčele su izrazito društveni kukci, žive u organiziranim kolonijama koje se mogu sastojati od tisuća jedinki.
Unutar tih zajednica nalazimo da svaka pčela obavlja određenu funkciju. Pčele radilice skupljaju nektar i pelud, uloga matice je da polaže jaja, a trutovi imaju zadatak da je oplode. Osim toga, radilice proizvode pčelinji vosak – koji se proizvodi za izradu saća u koje se stavljaju med i jaja.
Ne samo učinkovit, već je ovaj saćasti dizajn također i cjelina, s oblikom sa šest strana koji smanjuje potrošnju materijala i povećava kapacitet za skladištenje. Jednako je zanimljiva i sposobnost pčela da identificiraju ljudska lica. Istraživanje je pokazalo da pčele provode prepoznavanje lica metodom vrlo sličnom ljudskoj analizirajući vizualne značajke povezane s licima.
To je ono što im omogućuje da pamte i prepoznaju cvijeće koje posjećuju, čime se povećava njihova učinkovitost traženja hrane. Uz takve izvanredne sposobnosti, ne čudi da pčele imaju ključnu ulogu u ekosustavu i bitne su za očuvanje mnogih biljnih i životinjskih vrsta.
Nijedna pčela ne bi bila jednaka velikim problemima za mnoge biljke, što bi na kraju značilo katastrofu za našu hranu i okoliš. Šetao je lovac šumom kad odjednom naiđe na medvjeda. Na svoju veliku žalost, posegnuvši za puškom shvatio je da je umjesto toga zabunom uzeo kišobran.
Uperio je kišobran u medvjeda i on se ispuhao, ugasivši medvjedov život. – To je nemoguće. Sigurno ga je netko upucao s leđa, a da on toga nije bio svjestan – uzviknuo je djed. — Baš tako, djede, kako i treba — odgovori liječnik.
