Milica Pavlović se odlučila umiješati i odgovoriti Maji Nikolić, koja je bila ljuta na kolegicu s posla jer je ne poštuje.
Poznata “seksi dama” na Instagramu je kratko poručila da nikada nije ništa negativno rekla o Nikoliću.
Milica je napisala da je potpuna neistina tvrdnja da sam ikada rekao ijednu negativnu riječ o Maji Nikolić. Ovo je sve što imam reći o tom pitanju.
S druge strane, Maja dovodi u pitanje valjanost svojih izjava:
Novinarka koja je došla do mene podijelila je ono što je Milica izjavila, zbog čega joj teško vjerujem. Do sada me taj novinar nikada nije doveo u zabludu. Moje poverenje u Milicu se smanjilo otkako je počela da se druži sa Jelenom Karleušom. S tim novinarom surađujem 25 godina i nikada nije bio neiskren prema meni.
Ne bi dijelio naše dopisivanje na Instagramu i tagirao me bez valjanog razloga da je situacija drugačija. Ne mogu shvatiti zašto bi netko dao izjavu i onda inzistirao da nikad nije spomenuo ništa u vezi s Majom. Obeshrabrujuće je kada osoba nema dovoljno hrabrosti da bude iskrena o sebi i reagira samo kada sam prisiljen braniti svoj stav.
Svima je poznato da nikada nikoga nisam prvi prozivao, niti me ičija karijera zanima. Uvijek sam se branila od optužbi i davala sam izjave samo kada su mi prijatelji i dugogodišnji kolege javili da posjeduju dokaze, posebno navodeći da je Milica te komentare dala u televizijskom nastupu, rekla je Maja.
BONUS TEKST
Glikemijski indeks (GI) rangira različite namirnice na temelju njihovog učinka na razinu šećera u krvi nakon konzumiranja 50 grama ugljikohidrata, koristeći ljestvicu koja se kreće od 0 do 100. Za osobe s dijabetesom i drugim zdravstvenim problemima, razumijevanje GI njihovih prehrambenih izbora je bitan, jer utječe na reakciju njihovog tijela na šećer u krvi.
Doktorica Olga Ličina, klinička nutricionistica, za Zdravlje Kurir donosi spoznaje o glikemijskom indeksu raznih namirnica, njegovoj važnosti, utjecaju načina kuhanja na to mjerenje te optimalnim kombinacijama namirnica za izbjegavanje brzih skokova šećera u krvi. Ovaj indeks ocjenjuje hranu bogatu ugljikohidratima na ljestvici od 0 do 100, pri čemu hrana bliža nuli malo utječe na razinu šećera u krvi.
Suprotno tome, hrana koja je rangirana više na ljestvici ima značajan utjecaj na razinu šećera u krvi. Koje se tehnike koriste za procjenu glikemijskog indeksa? Dr. Ličina je dalje objasnio pristup koji se koristi za određivanje glikemijskog indeksa različitih namirnica. Na primjer, glikemijski indeks (GI) srednje velike dinje procjenjuje se tako da 10 osoba pojede jednu srednju dinju koja ima oko 50 g šećera.
Razina šećera u krvi mjeri se više puta tijekom sljedeća dva sata. Sljedeći dan, ista grupa od 10 sudionika unosi 50 g glukoze, što je ekvivalentno 12 čajnih žličica, a razina šećera u krvi im se ponovno testira nekoliko puta tijekom dva sata. Istraživači procjenjuju ishode unosa dinje i glukoze kako bi odredili učinak konzumacije dinje.
Kao rezultat toga, glikemijski indeks (GI) dinje je ocijenjen između 65 i 70. Glikemijski indeks klasificira hranu na temelju njihovih vrijednosti u tri kategorije: nizak GI, koji se kreće od 1 do 55; Srednji GI, od 56 do 69; i visok GI, koji je 70 i više. Međutim, važno je napomenuti da glikemijski indeks ne uzima u obzir količinu hrane unesenu u jednom obroku. Dr. Ličina pojašnjava da je malo vjerojatno da ćete pojesti cijelu dinju srednje veličine u jednom dahu, što dovodi do koncepta glikemijskog opterećenja (GL).
Ovo mjerenje ukazuje na utjecaj određene količine hrane na razinu šećera u krvi procjenom porasta šećera u krvi u odnosu na sadržaj ugljikohidrata prisutnih u tipičnoj porciji. Dinja ima glikemijsko opterećenje koje je znatno niže od njenog glikemijskog indeksa (GI), koji je zabilježen na 11, što je svrstava u nisku kategoriju. Različiti čimbenici utječu na glikemijski indeks različitih namirnica, a ulogu u tome ima i način pripreme hrane.
Čimbenici kao što su zrelost voća, način pripreme hrane i proces obrade pridonose rasponu vrijednosti za isti proizvod. Stoga je ključno prepoznati da voće s visokim glikemijskim indeksom nije zabranjeno; umjesto toga, treba ih kombinirati s hranom bogatom vlaknima poput žitarica od cjelovitog zrna, orašastih plodova i mliječnih proizvoda te uživati u manjim porcijama. Tipično, zrelo voće obično ima viši glikemijski indeks.
Na primjer, banana koja se pojede dok je još “zelena” ima veći sadržaj rezistentnog škroba, funkcionira poput vlakana i dovodi do smanjenog glikemijskog indeksa. Usporediv učinak opažen je s krumpirom, rižom i tjesteninom koji su bili kuhani i potom ohlađeni, budući da ova metoda stvara otporni škrob i uspješno smanjuje glikemijski indeks.
Ličina nudi i dodatnu kulinarsku preporuku: tjesteninu uvijek kuhajte “al dente”, a žitarice s visokim glikemijskim indeksom kombinirajte s namirnicama bogatim vlaknima poput mahunarki. Važno je promišljeno kombinirati namirnice s visokim glikemijskim indeksom. Za osobe s dijabetesom, glikemijski indeks je vrijedan alat za donošenje obrazovanih odluka o prehrani. Međunarodna baza podataka, koju nadzire Služba za istraživanje glikemijskog indeksa na Sveučilištu u Sydneyu, prikuplja rezultate brojnih globalnih studija koje ispituju utjecaj različitih namirnica na razinu glukoze u krvi.
