Plućna hipertenzija: Izazovi u prepoznavanju i napredak u liječenju
Plućna hipertenzija (PH) je ozbiljna bolest koja uzrokuje povišen tlak u plućnoj cirkulaciji, što predstavlja veliki zdravstveni izazov kako za pacijente, tako i za medicinske stručnjake. Ova bolest, koja često ostaje neprepoznata u ranim fazama zbog nespecifičnih simptoma, može imati ozbiljne posljedice na zdravlje, a u nekim slučajevima dovesti i do smrti. U svjetlu Svjetskog dana rijetkih bolesti, koji se obilježava 28. veljače, u Beogradu je održana edukativna tribina pod nazivom “Plućna hipertenzija – bolest koja oduzima dah”, s ciljem podizanja svijesti o ozbiljnosti ove bolesti, njenim simptomima, te napretku u dijagnostici i liječenju.
Problem nespecifičnih simptoma i kasnog prepoznavanja
Plućna arterijska hipertenzija pogađa gotovo 250 osoba u Srbiji, a stvarni broj oboljelih smatra se gotovo dvostruko većim. Zbog nespecifičnih simptoma, kao što su kratkoća daha, zamaranje pri naporu i umor, bolest često ostaje neprepoznata u početnim fazama. Mnogi pacijenti, osobito mladi ljudi, ne povezuju ove simptome s ozbiljnom bolešću, što dovodi do kašnjenja u dijagnostici i liječenju. Takvi simptomi se često zanemaruju, smatrajući ih manjim problemima, te dolazi do odgode pravovremenog tretmana.
Uzrok plućne hipertenzije i njeni efekti na srce
Plućna arterijska hipertenzija nastaje kada se krvne žile u plućima oštete ili zadebljaju, što povećava tlak u plućnoj cirkulaciji. To dovodi do povećanog otpora protoku krvi, što dodatno opterećuje desnu stranu srca. Kako desna strana srca nije prilagođena visokom tlaku, ona se širi, što može dovesti do desnostrane srčane slabosti. Bez pravovremenog liječenja, plućna hipertenzija može imati fatalne posljedice, jer oboljeli često umiru unutar tri i pol godine od postavljanja dijagnoze.
Simptomi i izazovi u dijagnostici
Prema riječima prof. dr. Arsen Ristića, predsjednika Udruženja za plućnu hipertenziju i kardiologa, plućna hipertenzija često pogađa mlade osobe, čiji simptomi – poput otežanog disanja i brzog umaranja – mogu biti pogrešno shvaćeni kao manji problemi. Mnogi pacijenti, ne prepoznajući ozbiljnost tih simptoma, odgađaju dijagnozu, što može odgoditi početak liječenja. Iako simptomi mogu biti slični onima koji se javljaju kod drugih bolesti, plućna hipertenzija zahtijeva specifičnu dijagnostiku i liječenje koje nije uvijek odmah dostupno.
Napredak u dijagnostici i liječenju
Srećom, napredak u dijagnostičkim metodama, kao što je ultrazvučna dijagnostika, omogućuje bolje razumijevanje stanja krvnih žila u plućima, čime se olakšava prepoznavanje različitih oblika plućne hipertenzije. Pored toga, terapija se značajno poboljšala. Dr. Arsen Ristić naglašava da trenutno postoji 15 različitih lijekova za liječenje plućne hipertenzije, koji djeluju na različite mehanizme bolesti. Kombinacija tih lijekova može značajno poboljšati kvalitetu života pacijenata i produžiti životni vijek, osobito ako se terapija primjeni na vrijeme i uz adekvatnu procjenu rizika.
Plućna hipertenzija je ozbiljna bolest koja zahtijeva pravovremenu dijagnozu i liječenje. Zbog nespecifičnih simptoma, koji se mogu zamijeniti s manjim problemima, kasno prepoznavanje bolesti predstavlja veliki izazov. Međutim, napredak u dijagnostici i dostupnost učinkovitih terapija omogućuju pacijentima bolju kontrolu nad bolešću, čime se može značajno poboljšati kvalitetu života.
Podizanje svijesti među pacijentima, zdravstvenim radnicima i šire javnosti, osobito među mlađom populacijom koja izbjegava liječničke preglede, ključno je za pravovremeno prepoznavanje i pružanje odgovarajuće njege. U budućnosti, s daljnjim napretkom u dijagnostici i terapiji, postoji mogućnost smanjenja smrtnosti i poboljšanja kvalitete života oboljelih od plućne hipertenzije.
