BONUS ČLANAK:
Štetne posljedice prekomjernog gledanja televizije: Rizik od demencije i drugih bolesti
Svi smo svjesni da prekomjerno gledanje televizije može imati negativan utjecaj na fizičko zdravlje, posebno na oči, no manje je poznato da ova navika može ozbiljno ugroziti i zdravlje našeg mozga. Prema novim istraživanjima, dugotrajno gledanje televizije može povećati rizik od razvoja demencije, Parkinsonove bolesti i moždanog udara, a time i pridonijeti smanjenju kognitivnih funkcija.
Prema studiji objavljenoj u Journal of the American Medical Directors Association, gledanje televizije u velikim količinama ima značajan utjecaj na zdravlje sredovječnih i starijih osoba. Istraživanje koje je obuhvatilo više od 400.000 sudionika iz Velike Britanije, pokazalo je da dugotrajno gledanje televizije može povećati rizik od razvoja ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući demenciju, Parkinsonovu bolest i moždani udar. Osobe koje svakodnevno provode pet i više sati pred televizijskim ekranom suočavaju se s 44% većim rizikom od demencije u usporedbi s onima koji gledaju televiziju samo jedan sat dnevno.
Istraživači iz Medicinskog sveučilišta Tianjin u Kini proveli su detaljno istraživanje s ciljem proučavanja povezanosti između vremena provedenog ispred ekrana i razvoja neuroloških bolesti. U okviru studije praćene su 407.792 osobe u dobi između 37 i 73 godine, a tijekom 13 godina praćenja zabilježeno je 5227 slučajeva demencije, 6822 slučaja moždanog udara i 2308 dijagnoza Parkinsonove bolesti.
Za osobe koje provode između tri i pet sati dnevno pred televizijom, rizik od razvoja demencije povećava se za 15%. Oni koji gledaju televiziju više od pet sati dnevno suočavaju se s 44% većim rizikom od demencije, 12% većim rizikom od moždanog udara i 28% većim rizikom od Parkinsonove bolesti. Ovi podaci potvrđuju zabrinjavajuće trendove koji ukazuju na štetnost prekomjernog vremena provedenog pred ekranima, posebno za starije osobe.
Iako su istraživanja pokazala vezu između vremena provedenog pred televizijom i povećanog rizika od bolesti, točni uzroci tih negativnih učinaka još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni. Jedna od teorija sugerira da sjedilački način života, koji je često povezan s dugotrajnim gledanjem televizije, može izazvati kroničnu upalu u tijelu, što negativno utječe na zdravlje mozga. Nedostatak tjelesne aktivnosti smanjuje protok krvi prema mozgu, što može imati dugoročne posljedice na kognitivne funkcije.
Stručnjaci smatraju da problem nije samo u samom gledanju televizije, već u činjenici da ljudi tijekom tih sati često ostaju potpuno nepokretni. Sjedilački način života može izazvati smanjenje mentalne oštrine i izazvati oštećenje moždanih stanica, što s vremenom vodi do smanjenja funkcija poput pamćenja i koncentracije. Dodatno, dugotrajno gledanje televizije može smanjiti vrijeme koje bismo inače posvetili drugim aktivnostima koje podržavaju mentalnu i fizičku dobrobit, poput vježbanja, čitanja ili interakcije s drugima.
S obzirom na ove podatke, stručnjaci preporučuju da se vrijeme provedeno pred televizijom ograniči na maksimalno jedan sat dnevno, a sve aktivnosti koje uključuju sjedilački način života, poput gledanja filmova i serija, trebale bi biti obogaćene i fizičkom aktivnošću. Zdravstveni stručnjaci savjetuju redovitu tjelovježbu, društvenu interakciju i mentalne izazove kao ključne načine za očuvanje zdravlja mozga. Hodanje, vođenje razgovora s prijateljima ili obitelji, čitanje knjiga i rješavanje mentalnih zagonetki mogu pomoći u održavanju mentalne oštrine i smanjenju rizika od bolesti koje ugrožavaju mozak.
Gledanje televizije samo po sebi nije štetno, ali ako postane navika koja podrazumijeva dugotrajno sjedenje bez ikakve fizičke aktivnosti, to može imati ozbiljne dugoročne posljedice za zdravlje. Ako želimo zaštititi svoje mentalno zdravlje, potrebno je balansirati slobodno vrijeme i uložiti napore u očuvanje aktivnog i angažiranog načina života.
Zato, sljedeći put kad osjetite želju za opuštanjem pred ekranom, možda je vrijeme da se zapitate: „Je li bolje izaći na šetnju, razgovarati s nekim ili možda odabrati knjigu?“.
