Atrijalna fibrilacija: Upoznajte jednu od najčešćih aritmija i kako se otkriva
Atrijalna fibrilacija (AF) je jedna od najčešćih vrsta aritmija, koja pogađa milione ljudi širom sveta, a njen broj raste iz godine u godinu. Ova bolest srca, koja izaziva nepravilan i neprijatan ritam srca, postaje sve veći zdravstveni izazov, kako za pacijente, tako i za medicinsku struku. Prema prognozama, broj obolelih od atrijalne fibrilacije u Evropi će do 2030. godine porasti na 17 miliona.
Šta je atrijalna fibrilacija?
Atrijalna fibrilacija je stanje u kojem srčani ritam postaje nepravilno ubrzan, uz prisustvo “lepršanja” ili “treperenja” pretkomora srca. Ovaj problem može uzrokovati ozbiljne posledice po zdravlje, jer nepravilno srce postaje manje efikasno u pumpanju krvi. Kao rezultat toga, postoji povećan rizik od stvaranja krvnih ugrušaka u srcu, koji potom mogu putovati do mozga i izazvati moždani udar. Iako je atrijalna fibrilacija vrlo česta i pogađa velik broj ljudi, mnogi oboleli nisu ni svesni da imaju ovu bolest jer može biti asimptomatska.
Prema rečima prof. dr Dragana Simića, kardiologa na Klinici za kardiologiju Kliničkog centra Srbije (KCS), atrijalna fibrilacija je često udružena sa drugim srčanim bolestima, kao što su hipertenzija, angina pektoris, srčana insuficijencija, dijabetes, pa čak i plućne bolesti. Ove primarne bolesti mogu uzrokovati pojavu atrijalne fibrilacije, koja je u mnogim slučajevima sekundarna dijagnoza, što znači da se razvija usled postojećih kardiovaskularnih problema.
Asimptomatska atrijalna fibrilacija: Tihi ubica
Jedan od najvećih problema sa atrijalnom fibrilacijom je to što mnogi pacijenti nisu svesni svog stanja. Mnogi ljudi nemaju nikakve simptome ili nisu u mogućnosti da prepoznaju da srce ne kuca pravilno. Doktor Simić ističe da se kod velikog broja pacijenata javlja asimptomatska atrijalna fibrilacija, što znači da nemaju nikakvih očiglednih simptoma, iako im srce funkcioniše nepravilno.
Kako prepoznati atrijalnu fibrilaciju?
Iako atrijalna fibrilacija često ne izaziva simptome, postoji nekoliko znakova na koje treba obratiti pažnju. To su nepravilni otkucaji srca, osjećaj podrhtavanja ili “lepršanja” u predelu srca, otežano disanje, umor ili bol u grudima. Ukoliko se ovi simptomi jave, važno je odmah potražiti medicinsku pomoć, jer pravovremeno otkrivanje ove bolesti može sprečiti ozbiljne komplikacije.
Prema preporukama stručnjaka, svi pacijenti stariji od 60 godina treba redovno da rade EKG i test opterećenja, najmanje dva do tri puta godišnje. Osobe mlađe od 60 godina trebalo bi da obave barem jedan EKG godišnje. Takođe, u slučaju da se osete nepravilni otkucaji srca ili neki od simptoma aritmije, savetuje se da odmah posete lekara koji će im uraditi EKG ili Holter monitorisanje, kako bi se precizno dijagnostikovala atrijalna fibrilacija.
Terapija atrijalne fibrilacije: Da li je lečenje efikasno?
Dobra vest je da atrijalna fibrilacija, uz pravilno lečenje, ne mora imati dramatičan tok, a oboleli mogu živeti normalnim životom. Terapija se fokusira na uspostavljanje normalnog srčanog ritma, kontrolu brzine otkucaja srca i prevenciju nastanka krvnih ugrušaka koji mogu izazvati moždani udar.
Stručnjaci savetuju da pacijenti koji su već imali bar jedan epizod atrijalne fibrilacije moraju redovno uzimati lekove za razređivanje krvi kako bi smanjili rizik od moždanog udara. U Srbiji su dostupni stari, jeftini lekovi koji nisu baš efikasni i bezbedni, ali se u Evropi koristi noviji “zlatni standard” u lečenju atrijalne fibrilacije – novi lekovi koji su daleko sigurniji i efikasniji, ali su skuplji i dostupni samo na recept.
Zaključak: Prevencija je ključ
Atrijalna fibrilacija je ozbiljna bolest koja pogađa milione ljudi, a njen broj raste sa starenjem populacije. Iako je ova bolest često asimptomatska, njene posledice mogu biti ozbiljne, uključujući moždane udare koji dovode do invaliditeta ili smrti. Stoga je ključno da ljudi redovno prate svoje zdravlje, obavljaju preventivne preglede i obrate se lekaru ako primete bilo kakve simptome koji mogu ukazivati na atrijalnu fibrilaciju. Pravilno lečenje može značajno poboljšati kvalitet života i smanjiti rizik od ozbiljnih komplikacija.
