Prema riječima Branislava Momčilovića, vlasnika renomirane diskoteke u Inđiji, i prosječni pjevači danas su skloni vjerovati da posjeduju talenat i slavu usporedivu s Lepom Brenom.
Polemika o paprenim honorarima koje pjevači naplaćuju na nastupima zaokupila je pozornost tek kada je Branislav Momčilović, vlasnik renomiranog kluba u Inđiji, postavio pitanje o njihovim cijenama.
Ugostitelj je otvoreno razgovarao o održivosti srpskih klubova u ispunjavanju financijskih zahtjeva industrije zabave, unutarnjem funkcioniranju sustava ugovaranja štandova i skorom zaustavljanju svega počevši od rujna.
Momčilovićev ulazak u medije ponajprije je kumovao njegovim otvorenim stavovima o pojedinim pjevačicama, čak i do odugovlačenja posla zbog pozamašne financijske koristi. No, sada je opširno objasnio svoje namjere i pojasnio zašto je donio odluku da popularne pjevače više ne ugošćuje u svom klubu.
Posve nenamjerno dogodila se slučajna razmjena između mene i pratitelja “Plitvice” na Instagramu. Radoznalo sam postavio jednostavan upit o umjetnicima u nastajanju koji su zaokupili njihovu pozornost. Na moje iznenađenje, odgovori su bili jednaki onima koje sam dobivao u prošlosti, i hrabrim potezom odlučio sam odgovoriti po prvi put.
Među najtraženijim vokalima ističu se tri osobe koje su najpoželjnije.
Momčilović, čija obitelj ima dug staž u ugostiteljstvu još od 1965. godine, ističe i ostale pjevače zabavne glazbe koji nisu ispunili očekivanja kluba, posebno ističući pozornost koju je izazvao izjavom „Vojaž pravi kašnjenje nastupa.
Kada se govori o najtraženijim osobama u našem narodu, bez sumnje dominiraju Baja Mali Knindža, Teodora Džehverović i Relja Popović.
Branislav navodi da iako publika od pjevačice očekuje sve, glavna briga je njihova financijska održivost. Iako na pozornici mogu biti brojni popularni izvođači, krajnji fokus ostaje na njihovoj sposobnosti generiranja profita.
Nakon razmišljanja, ispitali smo specifične uvjete koje su uspostavili glazbenici i njihovi timovi, uzimajući u obzir vremensko razdoblje koje je prethodilo izbijanju pandemije koronavirusa.
Utjecaj pandemije koronavirusa značajno je utjecao na rast honorara izvođačima, točnije nemogućnosti opravdanja cijena u klubovima zbog pauze od 14-15 mjeseci. Nakon što se sve otvorilo, pa tako i klubovi, među prvima smo nastavili s radom i doživjeli veliki uspjeh.
Zbog toga su čak i osrednje pjevačice počele vjerovati da su popularne poput Lepe Brene pa su im povisile cijene. U tom su trenutku povišene naknade bile opravdane jer su naši klubovi stalno bili krcati. Međutim, problem je nastao kada je prvotno uzbuđenje splasnulo i stvari se vratile u normalu, što se poklopilo s krizom. Ovo objašnjenje stiže od vlasnika diskoteke u Inđiji.
Problem je nastao kada su pjevači odbili smanjiti cijene, zbog čega su se brojni klubovi teško nosili s financijskim teretom. Momčilović tvrdi da su te ustanove suočene s velikim izazovima zbog nemogućnosti podnošenja takvih troškova. Klub određuje cijenu ulaznice na temelju naknade koju odredi izvođač.
Branislav tvrdi da je kod nas cijena karata niža nego što bi trebala biti, a mi je čak nadopunjujemo dijelom barske pristojbe. Međutim, ovaj pristup je postao neodrživ jer više ne pokriva troškove. Proteklih godinu-dvije poslovali smo s minusom, boreći se za opstanak poslovanja. Zato sam donio odluku naglo prekinuti ovu praksu.
Na upit je li pregovarao s pjevačima i njihovim menadžerima o smanjenju honorara, ističe kako postoji jednoglasan konsenzus da ta okolnost više nije izvediva. Javili su mu se kolege iz Srbije i dijaspore, svi su mu dali potporu, no trenutna muka se vrti oko toga tko će učiniti početni korak.
Aktuelno stanje u dijaspori, kao i lokalno u Inđiji u krugu od 35 kilometara, karakteriše preovlađujuća sujeta. Sve su oči uprte u prvi klub koji se odvaži sniziti cijene, jer će ova akcija nedvojbeno potaknuti ostale na preispitivanje vlastite situacije. Nažalost, gašenje klubova čini se kao neizbježna posljedica ovih okolnosti. Međutim, usred ovog vala zatvaranja, još uvijek postoji jedan klub koji je jak u Inđiji. U Zürichu je nekoć živahna klupska scena, koja je uključivala objekte kao što su “Fejs”, “Saks” i “Žil”, spala na samo jednog preživjelog.
Slično je iu Beču, gdje su nekad bila tri-četiri kluba, danas je ostao samo jedan, ističe jedan iskusni ugostitelj.
Tim je razlogom, kaže vlasnik “Plitvice”, motivirana odluka da 1. rujna bude ključni trenutak za provođenje promjena i ukidanje prisutnosti preskupih pjevača.
– Više nikome neću biti smetnja i odlučio sam prekinuti sudjelovanje od 1. rujna. Ispunit ćemo obveze za planirane posjete u kolovozu, a nakon toga procijenit ćemo mogućnosti. Možemo odlučiti iskoristiti rujan kao naš godišnji odmor ili istražiti alternativne aranžmane kako bismo osigurali da naši zaposlenici ostanu ujedinjeni i dobiju neki oblik naknade – navodi osoba koja nadzire klub sa 60 članova osoblja, od kojih je polovica posvetila 20 godina službe .
Počevši od 1. listopada, krećemo u potpunu transformaciju našeg koncepta, prebacujući fokus u potpunosti na zabavu. U svetlu trenutne krize i nadolazeće proslave, doneli smo odluku da gostujemo popularne srpske bendove i DJ-eve…
Pjevačice koje nastupaju u noćnim klubovima često se na disko sceni nazivaju “rudarima”.
Prema njegovim riječima, pjevači često nazivaju nastupe u klubovima “rudarstvom”, a nastavio je dati ilustrativan primjer kako bi dodatno objasnio svoju tvrdnju.
Nakon što su Nući i Vojaž objavili pozamašnu digitalnu zaradu, odmah su svojim nastupima počastili naš prostor. Zaista sam im zahvalan što su se pridržavali svih protokola, unatoč napornom putu s mora. Trenutačno Nući sa mnom radi tri-četiri dana, dok je Vojaž izdržao samo nekoliko dana prije nego što je podlegao iscrpljenosti. Stigao je s podočnjacima, očito iscrpljen od puta. Klub nije bio sasvim prazan, ali sigurno nije bio ni krcat
. Pitanje nadilazi samo cijenu ulaznice; njegovo smanjenje ne bi riješilo problem uzrokovan njihovim pretjeranim naknadama. Kad je klub samo do pola popunjen, momku nedostaje motiva dati sve od sebe tijekom nastupa. Upravo sam zato spomenuo kašnjenje ovih emisija. Nažalost, to nezadovoljstvo se proteže i na publiku i na pjevača, pa nas u konačnici dovodi do toga da teret honorara nosimo kao da se radi o pukoj slučajnosti.
Shodno tome, napuštamo dvoranu praznih ruku, kao ispražnjena puška. Ova je era došla do kraja. Naš stav je da je taj broj nedovoljan, ali često nailazimo na otpore prema toj ideji – tvrdi Momčilović, napominjući i da postoji svijest brojnih vlasnika klubova diljem Srbije koji idu sličnom putanjom.
Pjesme koje dolaze s velikom cijenom
Prema Branislavu, postoji začarani krug u kojem nisu krivi samo pjevači i menadžeri, već i tekstopisci i skladatelji koji naplaćuju previsoke cijene za svoje pjesme, pretpostavljajući da će svaka postati veliki hit.
– To je ono što određuje cijenu angažiranja izvođača. Razgovarala sam s pjevačicom, koja će ostati anonimna, a ona je sa mnom podijelila trenutnu situaciju: “Ban, sada me košta 75.000 eura za 10 pjesama, plaćeno unaprijed. Zatim još 100.000 za 10 spotova, a samo garderoba košta 200.000.”
Te je troškove dužna otplatiti u roku od godinu dana, no neizvjesno je koliko će dugo ove pjesme biti aktualne. Nema garancija za pjesme i spotove koji su mukotrpno financirani. Stoga se postavlja pitanje odgovornosti – što ćemo učiniti ako te pjesme ne uspiju utjecati?
Na pitanje koliko ga je pjevačica posjetila i kakve su bile njihove interakcije, otvoreno je priznao Slobu Radanovića.
Neočekivano, Sloba Radanović je ne jednom, već dvaput dokazao svoje izuzetne kvalitete. Može li itko osporiti njegov talent? Apsolutno ne. Je li izvanredan pjevač? nedvojbeno. Ima li repertoar šlagerica i fenomenalan bend? Apsolutno. Je li on vrlo tražen? Bila su to pitanja koja su dovela do spoznaje da se opet radi o pretjeranoj cijeni njegovih nastupa, koja opet utječe na cijenu ulaznice u klub. Sloba se ovim problemom bavio posljednje dvije godine, a sada je to podigao na višu razinu.
Naš sagovornik je na kraju duhovito primijetio: „Haris Džinović bi vjerojatno rekao da sam ja kriv što sam obezbijedio. Mi snosimo značajnu odgovornost što smo sve finansirali i povjerili njima.
