Spoznaju o njihovom postojanju čvrsto drže Ognjen Amidžić i njegova supruga Mina Amidžić. Nakon prekrasnog odmora, sada su nastavili uživati u gradu.
U zoru smo zatekli par kako uživa u doručku u popularnom restoranu na Vračaru.
S blistavim osmjesima koji kao da su im se trajno urezali na licima, bračni par odisao je zaraznom radošću, toliko da im se na kraju i prijatelj pridružio u veselju.
U svom netaknutom kompletu, Mina je izgledala dobro odmorena i pospana. Unatoč tome što je majka dječaka, vidljivo je da bez napora održava fizičku kondiciju ispunjavajući sve svoje obveze prema djetetu.
Njezin partner nedvojbeno pruža dragocjenu pomoć u tom pogledu.
Ove dvije osobe su nerazdvojne. Stalno su društvo, a po povratku s godišnjeg odmora odlučili su se odmoriti od roditeljskih obaveza i uživati u ranojutarnjem slavlju bez djeteta. Srećom, beba je u spretnim rukama njihove uvijek prisutne bake, koja je uvijek spremna pomoći Mini. To je omogućilo paru da izbori malo vremena koje im je prijeko potrebno.
Amidžić itekako uživa u ljetnoj sezoni, ne skidajući osmijeh s lica.
BONUS TEKST
Analizirati učinke urbanizacije na okoliš, baviti se povezanim problemima i predlagati održiva rješenja.
Transformacija prirodnih krajolika u urbane sredine, uključujući gradove i urbana područja, poznata je kao urbanizacija. Ovaj globalni fenomen je u porastu kako urbano stanovništvo raste i gradovi se šire. Dok urbanizacija nudi mnoge prednosti, poput gospodarskog rasta, poboljšane infrastrukture i pristupa uslugama, ona također ima dubok učinak na okoliš.
Ovaj se članak bavi različitim aspektima urbanizacije, njezinim utjecajem na prirodu, izazovima koje postavlja i mogućim strategijama za ublažavanje njezinih štetnih učinaka.
Povijest urbanizacije seže u drevne civilizacije, gdje su nastali prvi gradovi i urbana središta. U mjestima kao što su drevni Egipat, Mezopotamija i Indija, gradovi su bili osnovani oko vitalnih resursa poput rijeka i trgovačkih puteva.
Urbanizacija se zadržala tijekom srednjeg vijeka u Europi, dok su trgovačka središta i industrijska područja cvjetala. Međutim, industrijska revolucija u 19. stoljeću potaknula je urbanizaciju na nove visine. Brza izgradnja tvornica, infrastrukture i stambenih objekata bila je nužna za smještaj sve većeg stanovništva.
Urbanizacija značajno utječe na okoliš, a iz tog procesa proizlazi nekoliko ključnih utjecaja.
Širenje urbanih područja često rezultira uništavanjem ili smanjenjem prirodnih staništa, uključujući šume, močvare i livade. Posljedično, postoji pad biološke raznolikosti jer su biljke i životinje koje se oslanjaju na ova staništa lišene svojih prebivališta.
Urbana područja opterećena su onečišćenjem zraka, čemu su prvenstveno uzrok industrijalizacija i promet. Otpuštanje emisija iz vozila, tvornica i raznih drugih izvora predstavlja značajne izazove, uključujući stvaranje smoga, pojavu kiselih kiša i pojavu raznih zdravstvenih problema kao što su bolesti dišnog sustava i kardiovaskularni poremećaji.
Unošenje otpadnih voda i kemikalija u rijeke i jezera iz urbanih područja ima potencijal nanijeti značajnu štetu vodenim ekosustavima. Ova kontaminacija može dovesti do poremećaja unutar zajednica vodenih organizama i učiniti vodu neprikladnom za ljudsku potrošnju.
Efekt toplinskog otoka je fenomen gdje urbanizirana područja imaju tendenciju da imaju više temperature od okolnih ruralnih područja. To se može pripisati obilju betona, asfalta i zgrada u gradovima koji apsorbiraju i zadržavaju toplinu.
Potrošnja resursa u gradovima obično je veća nego u drugim područjima, što zahtijeva značajne količine vode, energije i hrane. Ova povećana potražnja može rezultirati iscrpljivanjem prirodnih resursa i stvaranjem viška otpada.
Kako urbano stanovništvo nastavlja rasti, količina proizvedenog otpada također raste. To predstavlja značajan izazov u učinkovitom upravljanju i odlaganju otpada, kao i primjeni učinkovite prakse recikliranja.
Urbanizacija predstavlja mnoštvo izazova koji zahtijevaju usredotočenu pozornost i strateška rješenja. Među tim izazovima su:
Proces urbanizacije koji se odvija velikom brzinom može dovesti do mnoštva društvenih problema, uključujući, ali ne ograničavajući se na prenapučenost, nedovoljno stambenog prostora i siromaštvo. Unutar gradova često postoji jak kontrast u životnom standardu različitih socioekonomskih skupina.
Brzo širenje urbanih područja može dovesti do pretjeranog opterećenja infrastrukture, uključujući ceste, mostove i javni prijevoz. Kao rezultat toga, zagušenje postaje prevladavajući problem, što dovodi do smanjenja ukupne učinkovitosti za dnevne aktivnosti.
Gospodarenje otpadom predstavlja značajnu prepreku za velika urbana područja, posebno kada je u pitanju provedba učinkovite prakse recikliranja i smanjenja otpada. Neadekvatne strategije upravljanja mogu rezultirati štetnim problemima onečišćenja.
Kako bi se promicao održivi razvoj i ublažili štetni učinci urbanizacije, mogu se primijeniti različite strategije i pristupi.
Razvoj i organizacija urbanih područja igraju ključnu ulogu u ublažavanju negativnih učinaka urbanizacije. Uključivanjem održivih praksi, kao što je uspostavljanje zelenih područja, optimiziranje korištenja zemljišta i zagovaranje energetski učinkovitih struktura, možemo učinkovito minimizirati ove negativne utjecaje.
Uključivanjem inovativnih tehnologija koje povećavaju učinkovitost resursa, kao što je korištenje solarnih panela, energetski učinkovitih uređaja i sustava za skupljanje kišnice, moguće je uvelike ublažiti utjecaj na okoliš. Ovaj pristup osigurava održiviju upotrebu resursa poput vode i energije.
Zagovaranjem implementacije zelenih krovova, vertikalnih vrtova i urbanih farmi, možemo se učinkovito boriti protiv efekta toplinskog otoka i poboljšati kvalitetu zraka unutar urbanih područja. Osim toga, dokazano je da prisutnost zelenih površina ima pozitivan učinak na opću dobrobit stanovnika.
